Izašao jer novi broj Književne Rijeke, 1-2 2015.

Klikom na link možete prolistati online izdanje:

KNJIŽEVNA RIJEKA 1-2 2015

Također, prenosimo Vam članak iz Novog Lista:

Književna Rijeka: Eseji, proza, poezija, domaća beseda...

___________________________________________

Klikom na naslovnu stranu pristupate online izdanju časopisa:

___________________________________________

 

ZBIRKE PJESAMA NOVE KNJIGE SILVIJE BENKOVIĆ I ĐONIJA BOŽIĆA

Prožimanje lirike i filozofije

RIJEKA » Pjesničke zbirke »Između mene i svijeta« Silvije Benković Peratove i »Prizmolom bitka« Đonija Božića predstavljene su u Zajednici Talijana Rijeka. Nove knjige ovih riječkih pjesnika objavilo je Društvo hrvatskih književnika – ogranak u Rijeci. Književnicu, slikaricu i predsjednicu riječkog ogranka DHK-a Silviju Benković predstavio je Franjo Deranja, podsjetivši da je autorica do sad objavila jedanaest naslova. Silvija Benković objavljuje poeziju i prozu za djecu i odrasle, a Deranja se osvrnuo i na njen pedagoško-prosvjetni rad na polju likovne kulture. 

    O knjizi »Između mene i svijeta«, koju je uredila Ljerka Car Matutinović, govorio je Igor Žic. Kako je kazao, u ovoj zbirci pjesama odnos autorice prema svijetu i stvarnosti je pesimističan, a Žic je osvrnuvši se na povijest Rijeke uspostavio i zanimljive paralele s Kamovom, Nazorom i D'Annunzijem. Na poeziju Silvije Benković osvrnuo se i Bože Mimica, istaknuvši da je riječ o autorici koja je spojila dva talenta – slikarstvo i pisanje, dok je važan doprinos dala i u očuvanju senjske čakavštine. 

    Đoni Božić po zanimanju je zdravstveni djelatnik, a piše poeziju, prozu, književne osvrte i eseje te je autor nekoliko knjiga. Pjesme objavljene u »Prizmolomu bitka« Mimica je okarakterizirao kao filozofsku poeziju za koju je karakteristično duboko i kompleksno prožimanje lirike i filozofije. Knjigu je uredila Silvija Benković Peratova, koja je i autorica naslovnice. Stihove su interpretirali glumac Talijanske drame Lucio Slama i Ivan Milardović, a u glazbenom dijelu programa nastupio je ženski zbor »Fratellanza«. Zahvala na potpori upućena je Primorsko-goranskoj županiji.

K.CUCULIĆ

Više informacija možete pročitati i na sljedećem linku:

Link iz Radio Gornji Grad

Više o samim djelima pročitajte na sljedećem linku:

RECENZIJE

___________________________________________

Izašao je novi broj Književne Rijeke!

Klikom na link možete prolistati časopis u cjelosti.

__________________________________________________

Nova „ZaviČAjna sreda“ posvećena Zoranu Kompanjetu

U srijedu 29.10. u 18 sati bit će održana nova Zavičajna srijeda Gradske knjižnice Rijeka koja će biti posvećena 95. obljetnici rođenja Zorana Kompanjeta. 

Događanje se organizira u suradnji Gradske knjižnice Rijeka, Radio Rijeke, Društva hrvatskih književnika, ogranak Rijeka i Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ Ronjgi, Viškovo. Pjesnika, člana, dekana, ratnoga prijatelja sjetit će se Petar Strčić, Dušan Prašelj, dr. sc. Jasna Gržinić, Silvija Benković Peratova, Marija Trinajstić, dr. sc. Rajka Jurdana Šepić, Vlasta Sušanj Kapićeva...

Zoran  Kompanjet maturirao je 1937. godine. Zbog antifašističke djelatnosti uhapšen je 1941. te zatvoren u Sušaku,  Rijeci i Trstu pa interniran na San Dominu, na otočju Tremiti u oblasti Puglia.  Zatim je upućen  kao politički internirac u provinciju Macerata i postao, nakon kapitulacije Italije, jedan od organizatora i rukovodilaca pokreta otpora u toj zoni. Nakon oslobođenja tog dijela središnje Italije, za vrijeme bolovanja od posljedica partizanskog života, Kompanjet završava pravne studije na Sveučilištu u Camerinu i vraća se u jesen 1946. u Rijeku.

Nakon osnutka Pravnog studija, kasnije Pravnog fakulteta, 1975. godine postaje redovni profesor Privrednog prava, a nastavnik je i na Ekonomskom fakultetu. Bio je dekanom Ekonomskog fakulteta i Pravnog fakulteta u Rijeci, kao i rektor riječkog Sveučilišta od 1. veljače 1976. do 31. kolovoza 1978. Djelovao je i u raznim tijelima društveno-političkih zajednica i drugih organizacija.

Pored svog znanstvenog i društvenog angažmana, Kompanjet ostavlja neizbrisiv trag i u književnom životu Rijeke i Primorja. Već od svoje prve pjesničke zbirke Kvadri (1959.), postaje značajno ime u čakavskoj književnosti. Druga zbirka izlazi pod nazivom Sakakoveh nas je, 1961., a treća, 1971., pod naslovom Zibrane pesni. Slijede zbirke pripovjedaka Takvi smo pa što, Opasne riječi, Svet bi bil lep, Stare i nove besedi. 

Poznat je i njegov dramski rad, a posebno iznimno popularna komedija Šete bandjere ili Prevrtljivac, koja je napisana 1974., praizvedena u Rijeci 1975., a tiskana 1977. godine.

Foto: www.klub-susacana.hr

__________________________________________________

11. SUSRETI MLADIH PJESNIKA I PROZAIKA

Poticaj stvaralaštvu mladih

Članak možete u cjelosti pročitati OVDJE.

 

__________________________________________________

Predstavljanje zbirki pjesama Andrije Vučemila

Rijeka, (IKA) - U povodu 75 godina života i 45 godina književnog stvaralaštva Andrije Vučemila u Velikoj dvorani Nadbiskupskog doma u Rijeci u utorak 21. listopada predstavljene su zbirke pjesama: "Onako s nogu", "Čitajući Augustina" i "Ožujski zapisi". O knjigama i autoru govorili su predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač, teolog Marijan Jurčević, književnik Stjepan Čuić, književni kritičar Mate Kovačević i predsjednica Društva hrvatskih književnika Ogranak Rijeka Silvija Benković. Pjesme je recitirala glumica Zrinka Kolak Fabijan, promociju moderirao Ljubomir Stefanović, a u glazbenom dijelu nastupio Petar Kovačić (violončelo). 
Andrija je zadužio ovaj grad, ali i cijelu Hrvatsku, rekla je predsjednica riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika Silvija Benković, dodavši kako je Vučemil jedan od osnivača riječkoj ogranka. Govoriti o njegovoj poeziji znači dozivati sve ono što je ostalo kao znak jednog vremena, istaknuo je predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač govoreći o 45 godina književnog stvaralaštva Andrije Vučemila. Dodao je kako se kroz Vučemilovu poeziju u djelima "Čitajući Augustina" i "Čitajući Eckharta" provlači dominikanska duhovnost. Te dvije velike ličnosti bitno su označile duhovnu dimenziju Andrije Vučemila, osobito Augustinove "Ispovijesti". "U meditacijama nad Augustinovim Ispovijestima Vučemilu je stalo do iskrenosti da spozna Boga i ne mari za tim kako će na njegove meditacije gledati književna kritika", poručio je Petrač.
O Vučemilovim meditacijama nad Augustinom prof. dr. Marijan Jurčević istaknuo je kako su poetske, teološke, antropološke, religiozne i nereligiozne. "Svakom se isplati čitati ih. Čitajući ih, puno bolje ulazimo u Augustinovu misao o čovjeku i Bogu. Kada sam pročitao Vučemilove meditacije pomislio sam da bi im naziv trebao biti: Čovječe, Bog je u tebi!", rekao je Jurčević. Djelo "Čitajući Augustina" donosi 54 meditacije u kojima se može prepoznati svaki čovjek. Čitajući Vučemila mnogo ćemo shvatiti o ozbiljnosti kršćanstva i humanosti. Pjesnik kroz Augustina traži samoga sebe i svoj životni put, a u meditacijama odluta daleko od običnog životnog puta pa se još životnije vrati Augustinovu putu, poručio je Jurčević.
Autor Andrija Vučemil na kraju je zahvalio svim sudionicima promocije, prijateljima i obitelji na podršci tijekom svih godina njegova života. Rođen je 1939. u Oplećanima kraj Tomislavgrada. Književnošću se bavi od 1960., a prvu zbirku "Na smrt naslonjen"objavio je 1969.godine. Dobitnik je nagrada "Dubravko Horvatić" za pjesnički ciklus "Otok i more" 2008., te "Antun Branko Šimić" za zbirku "Glas (na)glas za glas" 2002. godine.

__________________________________________________

U Delnicama je održan jedinstveni susret predsjednika ogranaka DHK zajedno s predsjednikom DHK Božidarom Petračem

 

Drugi književni susreti „Od mora do gora“  u suradnji Riječkog ogranku DHK i Etno udruge „Prepelin'c“  održan je 10. i 11. listopada u Delnicama.
Susreli su se predsjednici ogranaka DHK i predsjednik DHK, te su već prvu večer 10.listopada delničanima priredili lijepu pjesničku večer u Radničkom domu. Goste su pozdravili: domaćin i predsjednik Etno udruge  „Prepelin'c“ Davor Grgurić, ujedno i član DHK, predsjednica Gradskog vijeća Nada Glad i predsjednik Odbora za kulturu, sport i tehničku kulturu Davorin Klobučar. Prigodno je govorio i predsjednik DHK Božidar Petrač otvorivši druge po redu književne susrete „Od mora do gora“. Program je vodila Silvija Benković Peratova – predsjednica riječkog ogranka, a sudjelovali su:   Boris Domagoj Biletić – predsjednik istarskog ogranka, Enerik Bijač – predsjednice  Podravsko-prigorskog ogranka, Tomislav Marjan Bilosnić – predsjednik Ogranka u Zadru, Josip Cvenić – predstavnik Slavonsko-baranjsko-srijemskog  ogranka, Božidara Petrača – predsjednika DHK i Davor Grgurić – član DHK.
Zahvaljujući pokroviteljstvu Grada Delnica, gostima je priređen ugodan boravak i lijepi izleti delničkom okolicom. Drugi dan, 11. listopada književnici su posjetili: Vidikovac na Japlenskom vrhu, Hišu Rački, najstariju kuću u Delnicama iz 18. st., spomenik kulture pod zaštitom, posjetili su  Kaštel Zrinski „Muzej lovstva i šumarstva“ u Brodu na Kupi, a u Brod Moravicama su razgledali jedinstvena goranska etno sela iz 17. i 18. st. gdje su ih dočekali  i vodili članovi  Etno udruge „Turanj“.
Bogati i zanimljivi sadržaji o povijesnoj i kulturnoj baštini delničkog kraja, ljepota goranskih pejzaža te gostoljubivost domaćina i žitelja ostaju - nama koji smo sudjelovali u ovom književnom događaju – u lijepom sjećanju, kao što i Delničanima ostaje zadovoljstvo i sjećanje na eminentni skup hrvatskih književnika koji su im 2014. bili u gostima. 

Silvija Benković Peratova

Silvija Benković Peratova

 

 

Odabrani i pozvani sudionici za
„11. Susrete mladih pjesnika i prozaika“
koji će se održati na brodu ARCA FIUMANA
25. listopada (subota) u 18,00 sati:

1. Ana Buterin, Dramalj
2. Teuta Gatolin, Zagreb
3. Goran Krapić, Rijeka
4. Nina Lekić, Zagreb
5. Ani Maduna, Rijeka
6. Marija Mišić, Slavonski Brod
7. Tamara Rukelj, Sokolovac
8. Iva Tkalec, Varaždin
9. Josip Tomić, Brezovica
10. Sara Vrban, Rijeka
11. Karolina Zelenika, Kupljenovo

__________________________________________________

Iz tiska je izašao novi dvobroj Književne Rijekeza proljeće i ljeto 2014.
Svima koji su nas pitali, što se događa s Književnom Rijekom, javljamo da će časopis zbog skromnih financijskih mogućnosti u 2014. godine izlaziti u dva dvobroja.

Ujedno zahvaljujemo svim sponzorima i donatorima koji svojim prilozima pomažu opstanku časopisa! 

Uredništvo Književne Rijeke

__________________________________________________

Poštovani čitatelji,
u travnju i svibnju 2014. godine u nakladi DHK – ogranka u Rijeci su objavljene dvije zbirke poezije:
„Između mene i svijeta“ autorice Silvije Benković Peratove i
„Prizmolom bitka“ autora Đonija Božića
Klikom na naslovnicu, možete pristupiti on-line izdanju!

__________________________________________________

Slikovnica Ljubice Kolarić Dumić sada je i u online izdanju:

(klikom na ikonu pristupate online izdanju djela)

___________________________________________________

 

KnjigaVanje Michelazzi sada je i u online izdanju:

(klikom na ikonu pristupate online izdanju djela)

___________________________________________________

Igor Žic: Vatroslav Cihlar

(Klikom na naslovnu stranu knjige pristupate online izdanju djela)

Cihlar, Vatroslav, književnik (Senj, 3.VIII. 1896. - Rijeka, 4. I. 1968.) Mlađi brat poznatijeg Milutina Cihlara-Nehajeva. U rodnom gradu pohađao je osnovnu školu i nižu gimnaziju, a 1910. god. prešao je u Bakar na Nautičku školu. Vrlo rano počeo je pisati u đačkom listu "Novi život“ koji je uređivao Antun Barac na Sušaku. Potporom kćeri A. Šenoe, Zlate Vabić osnovao je Pučku knjižnicu "August Šenoa" u Kraljevici, te pučke knjižnice u Križišću i Sv. Kuzmi. Tijekom 1912. god. bio je izbačen iz škole i svakodnevno se družio s A. G. Matošem, koji je boravio u Kraljevici. Maturirao je u Kotoru 1913. god., a za "Riječki novi list" pisao je "Pisma iz Trsta". Između 1918. i 1938. luta Europom izdržavajući se novinarstvom. Pojavu fašizma u Italiji i nacizma u Njemačkoj već 1922., odnosno 1923. god. prepoznao je kao veliku opasnost, a 1929. god. izazvao je senzaciju tekstom u "Manchester Guardianu" o diktaturi u Jugoslaviji.    

Njegov tekst u "Berliner Tageblatt" pod naslovom "Pakao beogradske diktature" potaknuo je Heinricha Manna na proteste. Nakon dolaska nacista na vlast 1933. god. ima velikih problema. Upoznaje Klausa Bonhofera, kasnijeg zavjernika protiv Hitlera, u zatvoru je s progonjenim vođom SA-odreda Ernestom Röhmom, i s poznatim komunistom Georgi Dimitrovom. Po izlasku druži se sa Thomasom Mannom, velikim kiparom Barlachom i poznatim antikvarom Goldbergom. Posve iscrpljen, preko Švicarske vraća se u Zagreb 1938. god. Tu je 1940. god. preveo i objavio anti-nacističku Rauschningovu knjigu "Razgovori s Hitlerom". U Rijeci je nakon 1945. god. i piše o "Povijesnim spomenicima Rijeke", "Povijesti kazališnog života", konzervatorskim problemima, potom "Vodič kroz Rijeku",  o  Lovranu, bakarskoj Nautičkoj školi, Verdiju, Zajcu, Vrazu, riječkoj umjetnosti XIX. st., Karolini Riječkoj, Idi Kiss, Nikoli Poliću, M. Cihlaru Nehajevu, Tvornici papira. Četrdesetih godina bio je i direktor Pomorskog i povijesnog muzeja. Ulazi među najbolje esejiste među novinarima. Dosta toga mu je ostalo u (izgubljenim?) rukopisima kao drama "Susret s Hamletom", knjiga eseja "Popuhnul je tihi vetar" ili autobiografija „Na evropskim stazama“.                                                       

Ostavština mu je pohranjena u Državnom arhivu u Rijeci i na temelju tih sedam kutija arhivalija nastala je biografska knjiga Igora Žica o intelektualcu europskog formata koji je proživo uzbudljiv život pun sukoba s različitim totalitarizmima.

___________________________________________________